Održivost projekta kao bitan čimbenik njegove uspješnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Ako radite u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u organizacijama koje su aktivne u tom području ili provode interdisciplinarne aktivnosti u različitim područjima, a pri tome imate ideju kako prilagoditi strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) zahtjevima tržišta rada, inovirati postojeće procese, osposobiti nastavnike i suradnike za primjenu digitalnih tehnologija, prilagoditi sadržaje učenicima / polaznicima, podići razinu kvalitete SOO, širiti procese na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ako su vam potrebna sredstva za realizaciju ideje, dobrodošli ste u svijet Erasmus+ programa KA2 projekata suradničkih partnerstva.

Naravno, ako želite ideju pretvoriti u projektni prijedlog, morate se pozabaviti nekim pretpostavkama, a one su odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što želimo riješiti, kakvi su nam ciljevi?
2. S kim ćemo to napraviti, tko će nam biti partneri?
3. Kome su upućena naša rješenja, tko su nam ciljne skupine?
4. Kojim ćemo metodama doći do ciljnih skupina i potaknuti ih na aktivnost?
5. Kako ćemo osigurati da projektni rezultati budu održivi i nakon završetka projekta?

Svi su ovi odgovori veoma važni, ali ako rezultati projekta ne ožive u praksi i ne budu primjenjivani u aktivnostima ciljnih skupina, onda je projekt promašen i nema smisla. Stoga, na održivosti se projekta mora raditi od razrade ideje u projektni prijedlog pa sve do završetka kako bismo bili sigurni da se ona može ostvariti. Pritom je bitno potražiti odgovore na sljedeća pitanja:

1. Koji je učinak ili pozitivne promjene koje će projektni rezultati izazvati u ciljnim skupinama?
2.  Koji su instrumenti potrebni za širenje rezultata projekta i jesu li oni uopće mogući?
3. Što treba poduzeti da rezultati budu  održivi i jesu li predviđeni mehanizmi dostatni za tu aktivnost?
4. Promiču li rezultati projekta održivi razvoj u području upotrebe?

Možda je najbolje na sva postavljena pitanja odgovoriti primjerom dobre prakse. U ovom slučaju to je projekt 2016-1-HR01-KA202-022187 – Zavarivanje je tvoja šansa ( WeldChance 2016 – 2018).

Koordinator projekta: Učilište ULJANIK (HR)  provedba projekta / Udruga STRUKA (HR) održivost projekta.

Partneri: EWF – Europska zavarivačka federacija (BE / PT), IIS Progress (IT) – start up tvrtka talijanskog Instituta za zavarivanje, CESOL (ES) – nacionalna udruga za zavarivanje, Industrijsko – obrtnička škola Slavonski Brod (HR), KONČAR Metalne konstrukcije (HR).

Pridruženi partneri: SVSXASS (CH) – nacionalna udruga za zavarivanje, HDTZ (HR) – Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja i NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (HR).

Ciljevi / rezultati: Europski okvirni kurikulumi za elektrolučne zavarivače, digitalna platforma za zavarivače, nova metodologija podučavanja.

Ciljne skupine: europska zavarivačka zajednica (pojedinci, udruge, organizacije), mladi i nezaposleni ljudi svih profila i institucije javnih vlasti zadužene za donošenje politika i programskih dokumenata za područje obrazovanja.

Održivost projekta planirana je aktivnostima širenja koje su u dvije godine provedbe postigle sljedeće rezultate:

1. rezultati projekta prezentirani su na tri kontinenta: Europa, Sjeverna Amerika i Azija pred sudionicima iz 42 zemlje s 5 kontinenata
2.  prezentacijama projektnih rezultata putem stručnih radova na međunarodnim konferencijama i nacionalnim seminarima nazočilo je preko 800 stručnjaka iz područja zavarivanja
3. zavarivanje je približeno mladima na Danu karijera, Tjednu cjeloživotnog obrazovanja, sajmovima zanimanja i SwissSkills (preko 500 mladih osoba)
4. rezultati projekta involvirat će se u obrazovne sustave pojedinih zemalja, prva bi trebala to učiniti Hrvatska
5. mrežna platforma preselit će se na server EWFa i time postati europska platforma za sve zavarivače (trajnog karaktera).

Održivost projekta  – hrvatski primjer (2018. – 2023.) – aktivnosti

Primjenom rezultata projekta u Republici Hrvatskoj željeli su se postići sljedeći ciljevi:

1. zanimanje zavarivač / zavarivačica podići na razinu HKO 4.1, tj.  prijeći s dvogodišnjeg na trogodišnje strukovno obrazovanje
2. uskladiti nacionalne kvalifikacije zavarivača s međunarodnima koje se jedine smatraju važećima na tržištu rada
3.  unificirati programe za pojedine postupke zavarivanja i osloniti ih na standarde zanimanja i kvalifikacije u HKO
4. kompetencije zavarivača podići na razinu prihvatljivu međunarodnom tržištu rada čime će se podići razina konkurentnosti organizacija u kojima budu radili
5. uskladiti programe u strukovnim školama i obrazovanju odraslih kako bi stečene kompetencije za  svaki postupak zavarivanja bile iste i konkurentne na tržištu rada.

Da bi se realizirali ciljevi, provedene su sljedeće aktivnosti:

1. krajem 2019. g. Ministarstvo znanosti i obrazovanja formiralo je radne skupine za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za zanimanje zavarivač / zavarivačica; članovi radnih skupina sudjelovali su u projektu WeldChance i članovi su udruge STRUKA

2. 16. 3. 2022. g. standard zanimanja zavarivač / zavarivačica upisan je u registar HKO s rokom važenja do 31. 12. 2027. g.

3. 20. 5. 2022. g. standard kvalifikacija zavarivač / zavarivačica upisan je u registar HKO s rokom važenja  do 31. 12. 2027. g.

4. krajem 2022. g. izrađeno je za potrebe Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 25 mikrokvalifikacija za zavarivače / zavarivačice temeljenih na standardu zanimanja i kvalifikacije za kreiranje istih u ustanovama za obrazovanje odraslih

 5. početkom 2023. g. u okviru RCK Slavonika 5.1 izrađen je fleksibilni modularni strukovni kurikulum za zanimanje zavarivač / zavarivačica razine 4.1 HKO – trogodišnji strukovni program obrazovanja; od strane MZO odobrena je provedba eksperimentalnog programa počevši od školske godine 2023./2024.; kurikulum je fleksibilan jer se može u predloženom obliku koristiti za klasično, modularno i dualno obrazovanje zavarivača

6. krajem svibnja 2023. g. izrađeno je 7 djelomičnih kvalifikacija za potrebe Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao podloge za kreiranje istih u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Iz opisanih aktivnosti vidljivo je da su projektni rezultati održivi i prilagodljivi, da se do kraja 2027. godine neće mijenjati i da su dobra osnovica koja će se tijekom vremena usklađivati s novim metodama i pristupima te tako još dugi niz godina projektne rezultate definirati kao održive.

Autor članka: Željko Habek, Član radne skupine za strukovno obrazovanje AMPEU, predsjednik Udruge za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA.